Hladnim ljuštenjem dobivamo tzv. bijelu hajdinu kašu koju najčešće upotrebljavamo u klijalištima, dok onu toplo ljuštenu dobivamo prethodnim parenjem. Upravo takva (parena) hajdina kaša je ona najzastupljenija u našim jelovnicima. Koristi se za krepke juhe, odlično se slaže s vrganjima i špekom, zamjenjuje rižu u većini jela (punjena paprika, sarma, variva). Hajdino brašno koristimo za žgance, kruh, pogače, gibanice… Budući da ne sadrži gluten (kao prave žitarice), mogu ga koristiti oboljeli od celijakije.

Pir je ljudskom rodu prva poznata žitarica (tzv. isusova pšenica) koja je zbog svoje vanjske ovojnice (pljevice) vrlo otporna te ne zahtjeva ni umjetna gnojiva ni insekticide. Poput heljde, vrlo je pogodan za ekološki uzgoj. Kako bismo mogli ljuštiti heljdu i pir, naručili smo izradu stroja za ljuštenje. Morali smo to učiniti jer, na žalost, u Republici Hrvatskoj nismo uopće mogli pronaći ikakav stroj za ljuštenje. Napravio ga je slovenski majstor koji ga je kopirao, modificirao i usavršio. Pa iako se naš stroj ne može mjeriti s industrijskima koji obrađuju tone i tone na dan, u potpunosti zadovoljava sve naše potrebe, kao i potrebe onih koji će ga možda zatrebati.

Tu je i kameni mlin, kako bismo žitarice koje uzgajamo, sami i mljeli. Na taj način proizvodimo brašno za čiju kvalitetu možemo jamčiti. U skladu sa svojim uvjerenjima nastojimo svoje žitarice iskoristiti u potpunosti.

Ljuskicama pira i heljde punimo jastuke koji će, zbog svojih zdravstvenih prednosti, sve više zamjenjivati one klasične. Naravno, ljuskice najprije treba obraditi. U tu svrhu nabavili smo 600 litarski autoklav za sterilizaciju u kojem pod pritiskom od 2,5 bara i temperaturi od 130 stupnjeva ostavljamo ljuskice cca 30 min. Tim postupkom uništavaju se bakterije, ličinke i drugi nepoželjni stanovnici budućih jastuka.