Dug je put od ovce do pređe, čula sam mnogo puta. Sada sam se imala priliku uvjeriti i sama. U pitoresknom slavonskom selu Habjanovci obitelj Novoselić prikuplja i prede vunu. Sve to rade ručno u svom domaćinstvu. Rado su me primili te u detalje prikazali cijeli postupak obrade vune. Prvi put sam se mogla uvjeriti što podrazumijeva pojam cirkularna ekonomija i održivo gospodarstvo koji svi danas rado upotrebljavaju.
Od ovce do pređe
Nakon što im mještani ustupe vunu poslije šišanja ovaca ( koja je inače veliki ekološki otpad jer kod nas nema organiziranog prikupljanja iste) vuna se prvo treba očistiti. Ovce se šišaju u proljeće koje je ujedno i idealno doba za pranje i sušenje vune. Vunu domaćini peru bunarskom vodom ( koja se iskoristi kao gnojivo u bašći). Zatim ju suše u vrtu na za to pripremljenim rešetkama. Tako opranu i osušenu vunu možete odmah obrađivati ili skladištiti i čekati hladnije dane za daljnju obradu. Na selu je ljeto puno drugih aktivnosti koje ne mogu čekati.
Idući postupak u obradi vune je čijanje ( razvlačenje) vune. Vrlo važan postupak jer ako ga ne napravite dobro neće biti kvalitetna za daljnju uporabu. Sada vunu možete obojiti. Bojite li vunu prirodnim bojama dobivenih iz biljaka iz okoline ona će ostati i dalje postojana i neće gubiti na kvaliteti. Iščijana vuna tada ide na češljanje. Iščijana i dobro počešljana vuna se prede preslicom ili kolovratom.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Danas postoje i električni kolovrati koji su savršen spoj tradicije i modernog doba. I na njima vam pređa prolazi kroz ruke, a debljina i kvaliteta niti ovisi o vašim vještim prstima.
Na posljetku se ispredena vuna namata štringicama.
Od tako namotane pređe mi radimo razna pletena čudesa. Sigurni smo u porijeklo pređe koja je bez kemikalija i 100 % prirodna i baš zato trebamo podržati rad lokalnih proizvođača i kupovati lokalno.
Ostalu ponudu Ethno tekstila pogledajte na stranici https://ethnotekstil.hr/hr/ .